PRVI IZBOR – PRAVI IZBOR!!!


Da bih istakla važnost odabira budućeg zanimanja, u razgovoru sa učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, često se služim rečenicom za mene nepoznatog autora : „Čovjek dva puta u životu treba biti pametan - kada bira buduće zanimanje i bračnog partnera. Ako pogriješi, čitav život mora biti pametan da ispravi grešku.“ Ili pak rečenicom poznatog autora, Blaise Pascala: „Najvažnija stvar za cijeli život je izbor zanimanja, a najčešće je to plod slučajnosti“

Zaista, odabir zanimanja nije nimalo jednostavna odluka, ne samo zbog pitanja pronalska zaposlenja nakon školovanja i činjenice da čovjek jednu trećinu života provede obavljajući profesionalnu djelatnost (8 sata dnevno, 5 dana sedmično, 35-40 godina života), nego i zbog ljudske potrebe da posao postane zadovoljstvo, odnosno da je u skladu sa našim interesovanjima, sklonostima, sposobnostima , vrijednostima i osobinama ličnosti, kako bi na koncu bili uspješni u njemu.

U toku školovanja, a posebno kada se učenik nalazi u završnom razredu osnovne škole, sve je prisutnija dilema u kom pravcu nastaviti školovanje.


Učenik bi trebao sebi postaviti mnoga pitanja:

Koja zanimanja postoje?

Koja zanimanja se meni nude?

Koja zanimanja su u skladu sa mojim interesovanjima, sposobnostima, sklonostima i osobinama ličnosti?


Koja zanimanja su u skladu sa mojim tjelesnim karakteristikama i zdravstvenim stanjem?

Kakva je perspektiva zaposlenja određenih zanimanja za koja imam interesovanje?

Mogućnosti nastavka školovanja sa zanimanjem koje odaberem?

Trebam li imati „realan susret“ sa zanimanjem prije nego li se odlučim za njega?


Iako u današnje vrijeme odabir zanimanja nije „izbor za cijeli život“, i sve se više stavlja akcenat na važnost koncepta cjeloživotnog učenja, nepromišljen izbor dovodi do nezadovoljstva, gubitka vremena i novca. Pogrešan izbor zanimanja često je posljedaca grešaka koje činimo prilikom donošenja odluke o daljem obrazovanju. Prije svega to je nedovoljno poznavanje sebe-samospoznaja svojih sposobnosti, interesa, sklonosti, mogućnosti.. Zatim nedovoljna informiranost o obrazovnom sistemu, zanimanjima koja se nude i potrebama tržišta rada.

Također, jedna od pogrešaka je da drugima prepuštamo da donose odluke umjesto nas samih (ma koliko dobronamjerne bile). I kao najveća pogreška javlja se nezainteresovanost (odluku donosimo u posljedni trenutak, prepuštamo sve slučaju). Naravno, greške u izboru zanimanja je moguće ispraviti, prelaskom u drugu školu, polaganjem dodatnih ispita, preusmjeravanje na visokoškolskim ustanovama..ali zašto ne učiniti sve da nam prvi izbor bude i pravi izbor?!



Nekoliko koraka koje učenik treba napraviti da bi prvi izbor bio i pravi izbor su:


Korak 1 – Samospoznaja, i to samospoznaja svojih:

-Interesovanja - Interesuju nas različite stvari. Interesi su trajnija zanimanja pojedinca za određene aktivnosti. Kod izbora daljeg obrazovanja i karijere, važne su aktivnosti koje volimo i sa lahkoćom činimo. Postoje sklonosti ka prirodnim, društvenim naukama, umjetnosti, fizičkim i praktičnim, intelektualnim aktivnostima, radu sa ljudima, životinjama, biljkama, predmetima... Interesi su ono što nas zanima, čime se želimo i volimo baviti. Ljudi se razlikuju po svojim sklonostima i interesovanjima.


- Sposobnosti – Određuje ono što čovjek zaista može. Svako zanimanje zahtjeva specifičan sklop sposobnosti. Zato i nije dovoljno samo da nas nešto interesuje, ako nemamo sposobnosti da to i ostvarimo. Sposobnosti mogu biti intelektualne (pamćenje, rasuđivanje, brzo rješavanje novonastalih situacija, verbalne..), motoričke ( spretnost prstiju, šaka i ruku, koordinacija pokreta..), senzorne ( oštrina vida, osjetljivost sluha, mirisa, okusa..). Većinu ovih sposobnosti pronalazimo u svim zanimanjima, međutim zanimanja se ralikuju i u stupnju u kojem određene sposobnosti trebaju biti izraženije. Što su sposobnosti usklađenije sa zahtjevima zanimanja, to je veća vjerovatnoća da ćemo uz manji napor postizati bolje radne rezultate i biti zadovoljniji.


-Vrijednosti – Predstavljaju sklop ličnih uvjerenja i stavova o tome šta je ispravno, dobro i poželjno. Vrijednosti predstavljaju temeljne ciljeve koje pojedinac želi da ostvari. Iskren uvid i samoprocjena vlastitih vrijednosti doprinosi zrelijem izboru srednje škole, studija, kao i posla koje će pojedinac obavljati.


Tjelesne karakteristike i zdravstveno stanje- Za većinu zanimanja nisu potrebni posebni tjelesni i zdravstveni preduslovi. Međutim, postoje i neke naše karakteristike koje, ako o njima ne vodimo računa, mogu izazvati smetnje u školovanju, a kasnije i u radu. To može biti osjetljivost na krv ako želimo biti medicinski radnici i slično. Neke tjelesne karakteristike mogu biti kontraindikacija (smetnja, prepreka) za rad u određenim zanimanjima.


- Osobine ličnosti – Osobine ličnosti predstavljaju nešto po čemu se razlikujemo od drugih ljudi, nešto po čemu spo specifični. Postoje brojne teprije o tipovima ličnosti. Međutim, postoji teorija koja povezuje ličnost sa izborom zanimanja. Riječ je o Hollandovoj teoriji ličnosti. Psiholog Holland smatra da se većina ljudi može rasporediti u 6 tipova ličnosti: realistički, socijalni, umjetnički, intelektualni/konzervativni, konvencionalni i poduzetnički.


- Drugi korak odnosi se na pitanja koja su manje vezana za samog učenika a više za društvenu realnost u koju se on, donošenjem odluke o nastavku obrazovanja, postepeno uključuje. Drugi korak odnosi se na informiranje o sistemu obrazovanja i zanimanjima, realnim susretima, perpektivi zaposlenja sa određenim zanimanjem i mogućnostima nastavka školovanja.


Međutim, postavlja se pitanje: Da li formalno obrazovanje u toku osmogodišnjeg/devetogodišnjeg školovanja osposobljava učenika za uspješan prvi, drugi i svaki naredni korak ...?!


ZNAČAJ INFORMISANJA U IZBORU ZANIMANJA


Jedan mudrac je jednom pitao: „Ako ne znaš kuda ideš, kako ćeš znati kako da dođeš tamo i kako ćeš znati da li si stigao?“


Prilikom izbora zanimanja potrebno je znati da postoje pitanja koja su manje vezana za nas same, naše osobine, interesovanja i sklonosti, sposobnosti, vrijednosti, tjelesne karakteristike i zdravstveno stanje, a više za društvenu realnost u koju se postepeno uključujemo, pitanja na koja u procesu donošenja odluke o izboru zanimanja trebamo imati odgovore. To za učenika predstavlja drugi korak koji treba napraviti kako bi prvi izbor zaista bio i pravi izbor. Dakle, drugi korak odnosi se na informiranje o sistemu obrazovanja, zanimanjima i prilikama na tržištu rada, što učenika stavlja u poziciju istraživača koji traga za odgovorima.


Za početak, učenik se treba informisati o srednjim školama u njegovom okruženju, te nakon što odabere onu za koju ima sklonosti i interesovanja, postaviti sebi niz pitanja o dužini trajanja školovanja, predmetima koji se izučavaju, praktičnoj nastavi, mogućnostima nastavka školovanja, te perspektivi zaposlenja.


Učenik treba posebnu pažnju usmjeriti ka pronalasku informacija o zahtjevima pojedinog zanimanja: koji su osnovni poslovi u okviru zanimanja; kako izgleda jedan tipičan dan nekoga ko je zaposlen u tom zanimanju; koja su sredstva za rad; kako izgleda radno mjesto; kakvi su radni uslovi; koje su poželjne osobine i sposobnosti za dato zanimanje; koje obrazovanje je potrebno; gdje se sve može pronaći zaposlenje nakon školovanja; koje su mogućnosti nastavka školovanja?.

Postoji niz objavljenih priručnika i vodiča koji učenicima pružaju odgovore na gore postavljena pitanja.

Neki od njih poput „Vodič kroz zanimanja za učenike završnih razreda osnovne škole“, te „Vodič za upis u srednju školu“ dostupni su učenicima u Službi za zapošljavanje BPK-a, u okviru Kluba za traženje posla

Kvalitetna promocija i prezentacija srednjih škola, učenici koji se školuju za zanimanje, osobe koje su već zaposlene u tom zanimanju, školski pedagozi, nastavnici, prijatelji, rodbina, nepresušan su izvor kvalitetnih informacija.

Posebno iskustvo za učenika predstavlja „realan susret“ sa zanimanjem za koje ima interesovanje.

Informacije su dostupne i putem sredstava javnog informisanja: štampa, elektronski mediji (radio i televizija) koji emitiraju emisije s ciljem da predstave svijet zanimanja, specijalizovani štampani materijali kao što su brošure, leci, plakati..i neizostavni internet kao izvor informacija (toplo preporučujem URL: www.abecedakarijere.ba).

Prilikom informiranja o zanimanjima, učenik treba imati sliku o perspektivi zaposlenja na tržištu rada. Informacije o statistici nezaposlenih osoba koje se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje sa određenim zanimanjem i aktivno traže zaposlenje, te informacije o deficitarnim (najtraženijim) i suficitarnim (najbrojnim) zanimanjima važne su u procesu donošenja odluke o nastavku školovanja, posebno kod učenika koji nakon završene srednje škole (trogodišnje ili četverogodišnje) dolaze na tržište rada.

Učenik treba imati na umu mogućnosti nastavka školovanja, te srednju školu birati i kao „most“ za nastavak školovanja na Univerzitetu, te birati one srednje škole koje će mu dati najviše predznanja i olakšati studiranje na visokoškolskim ustanovama.


Analizirajući gore spomenuto, ukoliko bi se učenik odlučio za zanimanje PEKAR,, trebao bi znati (NAJMANJE) slijedeće:

-da će se školovati u trogodišnjoj stručnoj školi, da će steći zanimanje kvalifikovani radnik (KV), na tržištu rada nudi mu se mogućnost zaposlenja kod poslodavca ili pak mogućnost samozaposlenja - realiziranje poslovne ideje bilo iz vlastitih sredstava ili uz podršku Programa koje realizuje Služba za zapošljavanje ili neka druga institucija,

-da pekari pripremaju, mijese i peku hljeb i različita peciva te rukuju strojevima i uređajima u pekarstvu,

da je za ovo zanimanje karakterističan rad u noćnoj smjeni,

-temperatura ispred peći dostiže i do 60o C,

-da se radi stojeći,

da je vrlo važno da pekar ima dobro razvijeno čulo okusa i mirisa.

Nastavak školovanja na fakultetu nije moguć bez polaganja razlike u predmetima koji su potrebni za sticanje četvrtog stepena, što traži dodatno vrijeme posvećeno školovanju te izuskuje i dodatne finasijske troškove.


Međutim, nije uvijek moguće doći do prvog željenog cilja. Ima mnogo zanimanja koja su slična, i koja mogu biti alternativa učenikom prvom izboru. Ukoliko učenik zna da postoji 13 porodica zanimanja i ukupno 101 zanimanje, lakše će donijeti odluku o drugom ili trećem izboru, jer svaki čovjek posjeduje sposobnost za više zanimanja.

Učenicima se treba omogućiti da razviju svijest da biranjem srednje škole ne biraju samo nastavak školovanja, već prave korak ka tržištu rada, jer ono što biraju, za tri ili četiri godine postaje njihovo zanimanje sa kojim dolaze na tržište rada, i zato smo dužni učenicima pružiti kvalitetno profesionalno savjetovanje i informiranje.Treći korak odnosi se na SVE NAS koji smo odgovorni generacijama koje dolaze, za sve nas koji moramo napraviti plan razvoja grada i obrazovanja, odnosno potreba tržišta rada i obrazovanja mladih kadrova.

Moramo voditi računa o interesima djece, roditelja/staratelja, poslodavaca, a to je vrlo složen sistem usklađivanja sa kojim moramo što prije početi.

Završit ću riječima svoje univerzitetske profesorice: „Najsretniji su oni koji rade, i vole ponedjeljak!“